Dobrodošli

ZADAR – ZADARSKA ŽUPANIJA RECIKLIRANI OTPAD - SIROVINA BUDUCNOSTI
Zbog stalnog porasta količine otpada javlja se potreba za sve vecim odlagališnim prostorom u koji ce se odlagati novonastali otpad. Tako će kolicina otpada u Gradu Zadru  porasti sa sadašnjih 11.000 tona godišnje na, procjenjuje se, 25.000 tona godišnje do 2020. godine. To predstavlja porast od više od 100 % u idućih dvanaest  godina. Ako pokušamo napraviti slicnu procjenu za Zadarsku županiju, doći cemo do još bržeg porasta kolicina otpada, prije svega zato što brojne općine u zadarskoj županiji još uvijek nemaju organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada, pa ce njihovim ukljucivanjem dolaziti do velikih, skokovitih porasta, ali svakako i zbog promjene nacina života osobito u ruralnim naseljima u koja sve više ulazi duh potrošackog društva ali i turizam koji sve više uzima danak. Nastavak ustaljene prakse odlaganja sveg nastalog otpada prijeti uzdizanjem brojnih divljih deponija otpada u zadarskoj županiji. Nadalje odlaganje jednog kubnog metra otpada na sanitarno odlagalište košta oko 150 kuna, odnosno jedne tone otpada oko 300 kn. To znaci da ce samo Grad Zadar do  2020-te godine za odlaganje (bez skupljanja) otpada trošiti više od  7.000.000 kn.

Skupljanje, obrada recikliranje i oporaba sekundarnih sirovina

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom bitna je sastavnica modernog društva, a za njegovo razvijanje i učinkovitost važne su gospodarske odrednice koje potiču smanjivanje otpada, odvojeno skupljanje, obradu, recikliranje i oporabu te usmjeravanje i kontinuirani razvoj navedenog.
Prema važećem Zakonu o otpadu obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada.
Ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu, osim uporabe otpada u energetske svrhe, je recikliranje, a ako se otpad podvrgne postupku ponovne obrade radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe radi se o oporabi. Onaj dio otpada koji se ne može obraditi, reciklirati ili oporabiti materijalno reciklira se energetski, a odlaže se samo iznimno mali dio bezvrijednih ostataka.
U Republici Hrvatskoj ustrojeni su sljedeći sustavi odvojenog skupljanja otpada te njegove obrade (dodjela koncesija od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva tvrtkama koje zadovoljavaju uvjetima):

  • skupljanje papirne kartonske i višeslojne otpadne ambalaže
  • skupljanje sekundarne i tercijarne otpadne ambalaže od drvene, tekstilne i ostale ambalaže
  • oporaba ambalažnog otpada
  • skupljanje i oporaba guma
  • skupljanje, obrada i oporaba otpadnih vozila
  • skupljanje i oporaba otpadnih ulja
  • skupljanje otpadnih baterija i akumulatora.

Na području Republike Hrvatske u djelatnosti reciklaže (NKD DN 37) registrirane su 142 tvrtke s ukupno 1.907 zaposlenih, od toga 100 tvrtki djeluje u području djelatnosti Reciklaže metalnih ostataka i otpadaka (NKD DN 371), a ostale 42 tvrtke djeluju u djelatnosti.
Reciklaže nemetalnih ostataka i otpadaka (NKD DN 372).
U djelatnosti Uklanjanja otpadnih voda, smeća, sanitarne i sl. djelatnosti (NKD 0 90) registrirane su 184 tvrtke s ukupno 6.568 zaposlenih.